Promjena redoslijeda naplate podmirivanjem prvo glavnice duga, a onda kamata i troškova te ograničenje kamata na visinu glavnice, jedine su dvije promjene u sustavu ovrha koje bi prezaduženim i predugo blokiranim građanima zaista pomogle. Stručnjaci su uglavnom složni kako novi prijedlog Ovršnog zakona neće riješiti gorući problem blokiranih jer niti jedna od dvije spomenute mjere, nije uvrštena u novi zakon, analizira Večernji list

Gotovo 260 tisuća ovršenih ostaje i dalje zacementirano u starom sustavu ovršnog postupka, s enormnim troškovima koji im ne dopuštaju da izađu iz živog blata vječnog dužničkog ropstva, navodi spomenuti list. Iako je Vlada usvojila neke od korisnih mjera, poput otpis potraživanja države do 10 tisuća kuna, reprograma ostatka poreznog duga u tri godine, stečaja za dužnike s glavnicom manjom od 20 tisuća kuna, za blokirane dulje od tri godine te obustavu ovrhe dugotrajnije od tri godine ako vjerovnik nije uspio naplatiti ništa posljednjih šest mjeseci.

Izmjenama novog Ovršnog zakona uvodi se i zaštićeni dio primanja za obrtnike: OPG-ovce i slobodna zanimanja, no i dalje im se može ovršiti cjelokupna imovina. Ovrhe uistinu dijelom postaju e-ovrhe, no ne u isključivoj ingerenciji suda jer “sudski pomoćnici” postaju javni bilježnici koji izrađuju ovršni prijedlog za suca, obavještavaju dužnika i čekaju hoće li se osporavati prijedlog ovrhe, a u igri ostaje i Fina koja vodi centralizirane ovrhe jer ih poslodavci i HZMO više neće provoditi… Bitno je poboljšan sustav informiranja dužnika, no umjesto četiri proceduralna koraka, uvodi ih se deset, što bi moglo bitno oduljiti ovršni postupak i time povećati troškove za dužnike jer sve vrijeme rastu kamate.

Troškovi su u konačnici, nakon javnog savjetovanja oko nacrta zakona, ipak bitno srezani: naknade Fine i javnih bilježnika limitirane su na najviše 500 kn, a predviđa se i smanjenje odvjetničkih tarifa na koje se odnosio lavovski dio troškova ovrhe: sastavljanje ovršnog prijedloga za dugove do 2990 kn umjesto 150 kn plus PDV sad je preimenovano u trošak ispunjavanja obrasca i limitirano na 50 kn plus PDV, a nema više ni odvjetničkog troška dostave na provedbu Fini od 125 kn plus PDV, dok se za veći dug, primjerice za 5800 kn, odvjetnički trošak sastavljanja ovršnog prijedloga od 750 kn plus PDV smanjuje na 50 kn plus PDV, a trošak dostave od 375 kn plus PDV ukida.

No, ostaju troškovi predujma, uvedeni ljetos kroz Zakon o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima koje inicijalno plaća vjerovnik, a poslije ih prebacuje na dužnika, uspije li se naplatiti. Ovaj se zakon “utapa” u novom Ovršnom zakonu. Podignut je i iznos glavnice duga ispod kojeg se ne može ovršiti nekretnina koja nije pod hipotekom na 40 tisuća kuna. Zabranjuju se i ovrhe nad nekretninom zimi, od 1. studenoga do 1. travnja, a povećava se i raspon primanja nad kojima se ne provodi ovrha na božićnice i uskrsnice. Apsolutna zastara nije regulirana, niti minimalni zaštićeni dio dohotka, iako je neovršivo tri četvrtine plaće: posebno je to problematično za građane koji su prije 2008. potpisivali da im se može ovršiti cijela plaća.

Najveći problem i dalje ostaju “stari” blokirani, a to su zapravo svi jer u ovom trenutku još nema novog zakona i ovrhe se provode prema postojećem, skupom i opterećenom postupku.