Otpisivanje dugova bez socijalnih kriterija

Davor Banović, sudski revizor za financije i član stručnog savjeta Udruge Blokirani, smatra da se otpis dugova vršio bez socijalnih kriterija, upravo kako bi svi bili jednaki pred zakonom. Govoreći o imovini, Banović tvrdi da je zbog nesređenih zemljišnih knjiga gotovo nemoguće provesti popis nekretnina. Postoji drugi, jednostavniji način – prihodovni kriterij. Ovdje bi trebalo promatrati prihod obiteljskog domaćinstva, kriterij koji se koristi prilikom određivanja naknada za dijete. Zašto to već nije napravljeno? U praksi imamo velik broj načina za utvrđivanje prihoda (prezaduženost, blokada, jamac…). S druge strane, ako je nekome blokirani račun to jasno govori da takva osoba ne može plaćati svoje obveze. Po njegovom mišljenju problem se treba riješiti ne kroz imovinski cenzus, već kroz prihodovni cenzus.

Novinarka: Nedavno je HUB objavio analizu. Imamo situaciju u kojoj banke prozivaju Vladu da mjere koje su napravili nemaju nekog velikog efekta. Možda ih imaju, ali za one koji su više zaduženi te boljeg imovinskog stanja.

Banović: Velimir Šonje i direktor HUB-a u svojim istraživanjima pokazali su gdje je najveći problem, a to je da je najveći dužnik u Republici Hrvatskoj dužan više od 20 godina čak preko 400 milijuna kuna. Ovršeni kojima se odgađa ovrha nisu ništa postigli jer ovrhovoditelji uvijek mogu zatražiti od Fine da ih se vrati u očevidnik plaćanja. To je mjera koja je omogućila da Fina naplati barem dio troškova kod dugo blokiranih računa. Dio ovršenika se uspio na neki način izvući, ali po njegovom sudu, to se dogodilo temeljem uplata iseljenika koji su svoju ekonomsku satisfakciju pronašli radeći u zemljama Europske Unije. Napominje kako uzrok problema nije riješen.

Broj blokiranih građana do godine dana pada, međutim to nije mjera Vlade, već rezultat pozitivne gospodarske aktivnosti (povećani prihodi koji dolaze iz inozemstva). To je rezultat povećanja kupovne moći ljudi koji primaju realnu plaću. Uzrok problema je prije svega rast cijena, realan pad kupovne moći, plaće, mirovine, povećanje komunalnih davanja. Usklađujemo cijene s cijenama u Europske Unije, a plaće su nam mnogo manje od prosječnih. Prosječna plaća u Republici Hrvatskoj je na razini 27% kupovne moći iz 1978., a mirovine ispod 40% prosječne plaće (velik dio mirovina je ispod 2000 kuna).