Iz javnobilježničkih ureda, od 1. studenog prema procjenama javnih bilježnika, izlazi između 380 tisuća i 400 tisuća novih ovrha. Oni će se pridružiti postojećim ovrhama 6775 poslovnih subjekata i 9411 ovrha građana.

“Sva trgovačka društva predaju ovrhe kako im ne bi nastupila zastara. Mi samo možemo pripremati rješenja, ali ništa ne smijemo raditi. Ne smijemo izdavati rješenja i pokretati postupke. A te ovrhe jednom moraju izaći” rekao je zagrebački javni bilježnik Mladen Ježek za Jutarnji list.

Nije mu  jasno zašto je Vlada donijela odluku o produljenju roka posebnih okolnosti do 18. listopada ove godine. Riječ je o produžetku intervencija u Zakon o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima te Zakonu o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za trajanja posebnih okolnosti.

Kako platiti bez potraživanja?
“Od 15. ožujka ovrhe se ne šalju ovršenicima. Nitko od ovršenika ne smije primiti ovrhu na svoju adresu. Sve se kumulira u javnobilježničkim uredima. Ovrhovoditelji se ne mogu naplatiti u svojem potraživanju. To je jedinstveno u EU. Mjera je bila u redu za prva tri mjeseca, ali ne vidim razlog za produžetak”, kaže Ježek.

Ovo sve postaje nejasnije nakon što je ministar financija Zdravko Marić objavio da 20. srpnja prestaje mjera odgode ili otpisa plaćanja poreza. U stvarnosti to znači da tvrtke moraju platiti poreze i doprinose, ali kako, ako nisu naplatili svoja potraživanja.

Prije nego što je Vlada produljila mjere kojima su se suspendirale ovrhe, reagirala je Odvjetnička komora sa svojim upozorenjem. “U slučaju produljenja trajanja važenja ovog Zakona, sukladno članku 8. stavku 2. trebalo bi razmotriti položaj pravnih osoba kao ovršenika neovisno o položaju fizičkih osoba kao ovršenika. U tom smislu bilo bi potrebno ukloniti uočene poteškoće i nejasnoće u primjeni navedenog Zakona prema pravnim osobama kao ovršenicima”, stoji u dopisu Komore od 2. srpnja.

Odvjetnici, naime, upozoravaju da se iz gramatičkog tumačenja zakona zaključuje da se zastoj u ovrhama ne odnosi na pravne osobe kao ovršenike (odnosno dužnike), ali kada ovrhe dođu do Fine, dolazi do njihova faktičnog zaustavljanja.

Zakoni su doneseni zbog lakšeg položaja fizičkih osoba

Građanima prijeti eksplozija dugova, a u Ježekovom uredu postoji slučaj građanina kojem je stiglo pet ovrha koje čemu stići istovremeno nakon što mjera istekne.

“Budući da se sve gomila u javnobilježničkim uredima iz kojih ništa ne može izaći, ljudi i ne znaju da su u postupku. Morali bi sami zvati javnobilježničke urede ili komunalna poduzeća i pitati jesu li što dužni, a naravno da to nitko ne radi”, kaže Ježek.

Ministar financija Zdravko Marić rekao je da su ti zakoni doneseni s ciljem lakšeg položaja fizičkih osoba kojima dio primanja odlazi na ovrhe kako bi prebrodile ovo razdoblje koje značajno utječe na njihovu financijsku situaciju. Također, želi se smanjiti šteta nastala u gospodarskom poslovanju zbog nastupa posebnih okolnosti uzrokovanih pojavom pandemije.

Koncem godine, kada naleti novi veliki val ovrha, one će se provoditi prema aktualnom Ovršnom zakonu. Pokušaj ministra pravosuđa na odlasku Dražena Bošnjakovića da se ovrhe vrate na sud, ali da u postupku ostanu javni bilježnici, zapeo je u trećem čitanju i njegov zakon najvjerojatnije neće ni biti donesen, nego će se pristupiti izradi potpuno novog zakona. Prema nekim informacijama iz Vlade, namjera je da se sve ovrhe definiraju u jednome zakonu, a ne treba isključiti mogućnost da ih u dogledno vrijeme više neće provoditi Fina.