Hrvati su u koroni uštedjeli uštedjeli 12 milijardi kuna, pa su tako ukupni depoziti u bankama, uključujući i pravne osobe, premašili iznos od 320 milijardi kuna.

Najviše se štedi u Zagrebu, a slijede sve priobalne županije koje su zbog zarade od turizma uvijek na vrhu. S druge strane velik broj građana zaobilazi banke i novac ulaže u nekretnine.

Na računima imamo toliko novca da bi mogli osam puta platiti dugove za autoceste ili vratiti čak tri četvrtine cijelog hrvatskog javnog duga…

”Zanimljivo je sada vidjeti da razina štednje doseže godišnji BDP Republike Hrvatske, a i sama činjenica da u štednji građani drže skoro tri državna proračuna”, kazao je Hrvoje Travnikar, kreditni savjetnik.

”To što raste štednja u banci, naročito ona po viđenju jer oročena štednja se više ne isplati jer su niske kamate, pokazuje da su hrvatski građani financijski nepismeni jer uopće ne vode računa o stvarnoj vrijednosti svoga novca”, kazala je Marina Ralašić, predsjednica udruge Štedopis.

S toga i ne čudi što prosječna financijska pismenost naših građana iznosi tek 11 od mogućih 20 bodova. O novcu, ali i štednji, kažu stručnjaci, uči se od malih nogu.

”Bitno je mladu generaciju obrazovati što mi radimo, a ova generacija 30+ oni jednostavno misle da im to nije važno”, objasnila je Marina Ralašić, predsjednica udruge Štedopis.

”Mi svi štedimo kroz mirovinske fondove, ako ne štedimo na neki način drukčije, e sad ovaj drugi stup praktično je investiran preko dvije trećine u državne obveznice. Ja bih rekao da je vrijeme za promjenu strategiju ulaganja da počnemo ulagati u dionice s obzirom da se očekuje da će dugi niz godina biti niske kamatne stope”, rekao je ekonomski analitičar  Hrvoje Serdarušić.

A oni koji zaobilaze štednju u banci, odlučuju se na kupnju nekretnina. Zato raste potražnja, a s njom divljaju i cijene kvadrata.

”Primjećujemo da klijenti puno više ulažu u nekretnine jer nemaju drugih investicijskih mogućnosti na našem tržištu, to je jedan od razloga zašto su cijene nekretnina porasle”, izjavio je Travnikar.

A s time su porasli i stambeni krediti. U prošloj godini za 4,3 milijarde kuna, odnosno više od sedam posto.

Izvor: SIB.hr