Dugovi građana se povećavaju - pokazalo je HUB-ovo istraživanje.

Najnovija analiza Hrvatske udruge banaka (HUB) “Ovršeni dug (blokade) građana: Nakon Vladinih mjera” pokazala je koji su rezultat polučile Vladine mjere donesene ovog ljeta u okviru dva zakona, Zakona o otpisu dugova fizičkim osobama i Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima.

Direktor Arhivanalitike i ekonomski analitičar HUB-a Velimir Šonje istaknuo je kako je usporedbom podataka od 30. lipnja i 30. rujna utvrđeno da se kod kratkoročno blokiranih građana (do 365 dana) dug smanjio za 8,7%, da se takav trend nastavlja, no da unatoč tome nije zabilježena veća promjena.

Dugovi blokiranih opadaju zbog gospodarskih aktivnosti, a ne provedenih Vladinih mjera

S druge strane, velika promjena se dogodila kod dugova starijih od 365 dana. Iznos duga je kod ovih građana smanjen sa 41,8 milijardi kuna na 17,1 milijardu, odnosno za čak 59 posto, no efekt je mnogo manji ako se gleda broj deblokiranih građana, pa tako pad kod dugoročno blokiranih iznosi 16 posto (s 279 tisuća na 233 tisuće osoba).

Kako navodi Šonje, broj građana blokiranih nastavit će padati do godine dana, no to je rezultat pozitivnih gospodarskih aktivnosti, a ne provedenih mjera Vlade u obliku novih zakona.

Zanimljivo, Vladine mjere koje su bile namijenjene smanjenju dugova građana zapravo najviše pogoduju velikim dužnicima (čak u 80% slučajeva). Efekti Vladinih mjera statistički gledano nisu bili uspješni ako se osvrnemo na činjenicu da su se dugovi do 10.000 kuna blago povećali.

Šonje naglašava kako Vladine mjere od ljetos imaju velik statistički efekt, no on je suštinski upitan. Upozorava da će se veliki dugovi, koji su zbog odgode ovrha izašli iz statistika, pomalo vraćati, odnosno u sljedećim mjesecima iznos blokada će rasti. Također, upozorio je na pokretanje linerarnih otpisa bez socijalnih kriterija, koristi za velike dužnike, slabiju financijsku disciplinu, kao i mogućnost zastare. “Nikada se više ne bi smjele primjenjivati mjere bez socijalnih kriterija, ovo društvo treba uravnotežiti kriterije socijalne solidarnosti i ekonomske pravne efikasnosti”, naglasio je Šonje.

Više možete pročitati ovdje.