Čelnik udruge HUAN – Hrvatske udruge agencija za naplatu potraživanja, Matija Arapović komentirao je za Poslovni dnevnik  trenutačnu situaciju vezanu za obustavu provođenja ovrha koja je još na snazi te moratorije za obveze po kreditima, kao i olakšice u pogledu plaćanja po nekim drugim potraživanjima,

Očito je, kaže Arapović, kako će u pogledu naplate potraživanja, ova godina biti drugačija i neizvjesna te dodaje kako i industrija naplate potraživanja, kao i gospodarstvo u cjelini, bilježe pad prihoda:

Brojke ne iznosi, no ističe kako “svi osjete negativne ekonomske učinke”. Izvjesnim smatra povećanje NPL-ova i potpuno preokretanje pozitivnog trenda njihova smanjenja od posljednje krize. Svakako očekujemo da će posljedično doći i do pada otkupa potraživanja. Jer, dokle god je zaustavljeno i provođenje postupaka prisilne naplate, tj. zaustavljen prirodan financijski ciklus, dotle će poduzeća i vjerovnici biti onemogućeni da ostvare naplatu potraživanja za svoja dobra i usluge te posljedično neće moći ni investirati u svoje poslovne procese”, ističe Arapović.

Privremene mjere Vlade, kaže, ne bi trebalo koristiti za trajnije sprječavanje naplate zakonitih potraživanja, jer bi to značajno poremetilo ekonomsku stabilnost. U HUAN-u, međutim, smatraju da bi i mjere za pomoć potrošačima trebalo pojačati jer će pad raspoloživog dohotka kućanstava vezan uz gubitak radnih mjesta ili smanjenu gospodarsku aktivnost vjerojatno povećati prezaduženost u EU.

Europska unija unutar svih svojih institucija daje podršku sustavima naplate kao jednom od glavnih pokretača povratka kapitala u gospodarstvo”, zaključuje Arapović poručujući kako će sve članice HUAN-a nastojati doprinijeli ponovnom pokretanju gospodarstva i procesu povratka u normalu, kako tvrtki tako i građana.

Naravno, u širokoj javnosti percepcija specijalista za otkup i naplatu potraživanja obično je drukčija. Tu poslovnu nišu, međutim, uskoro čekaju i određene regulatorne promjene. Do kraja ove godine, naime, očekuje se usklađivanje s europskom direktivom kojom se nadograđuju pravila igre u tom području.

Novi zahtjevi

Radi se o Direktivi EU o pružateljima usluga servisiranja kredita, kupcima kredita i naplati kolaterala. Među ostalim, ona bi trebala rezultirati nekim novostima i u pogledu zahtjeva prema tvrtkama koje žele ući na to tržište. No, općenito joj je namjera da se osiguraju ujednačeni uvjeti za ulazak kupaca kredita i pružatelja usluge servisiranja kredita na tržište te odobrenje za prekogranično poslovanje s pomoću kojeg bi svoje djelatnosti mogli obavljati na cijelom jedinstvenom tržištu”.

Kao primarni motiv te direktive navedeno je sprječavanje da se ponovno dogodi prekomjerno nagomilavanje loših kredita u bilancama banaka. Taj cilj se, doduše, referirao na posljedice globalne financijske krize, ali korona kriza mu samo daje novu dimenziju.

Kako bilo, bankama bi u upravljaju lošim kreditima trebalo pomoći uvođenje posebnog zajedničkog postupka ubrzane izvansudske naplate kolaterala, a ideja je i poticanje razvoja sekundarnog tržišta za loše kredite. U tu svrhu predviđa se “otklanjanje neopravdanih prepreka servisiranju kredita koje provode treće strane i prijenosu kredita”, koje uzrokuju različiti zakonodavni okviri za NPL-ove u državama članicama.

Dogovor vjerovnika i dužnika

Izvansudski postupak ubrzane naplate kolaterala uključuje i prethodni dogovor vjerovnika i dužnika u ugovoru o kreditu, s tim da se on ne bi primjenjivao na potrošačke kredite, a osmišljen je tako da ne utječe na postupke tzv. preventivnog restrukturiranja ili postupke u slučaju nesolventnosti.

Ukratko, njime se ne bi mijenjala hijerarhija vjerovnika. Istodobno, mjere za zaštitu potrošača trebale bi osigurati da se u cijeloj Uniji zadrži razina zaštite potrošača pri prodaji i servisiranju potrošačkih kredita koje su izvorno odobrile kreditne institucije, ističe se u obrazloženju. Vjerojatno će se već dogodine pokazati kako će to funkcionirati u praksi.