S obzirom na to da bi, prema prijedlogu novog Ovršnog zakona, rješenja o ovrhama trebali izdavati sudovi, javni bilježnici mogli bi ostati bez poslova vrijednih stotine milijuna kunaU Hrvatskoj trenutačno posluje 328 bilježnika. Nakon obrade zahtjeva za ovrhom, novac uplaćuju u državni proračun. Njima ostaje u prosjeku 14 posto iznosa, a upravo to što većinu naplaćenog iznosa daju državi bilježnici nude kao dokaz nekorumpiranosti.

“Mi redovno uplaćujemo visoke iznose u državni proračun, sve naše usluge su transparetno kroz naše knjige i akte evidentirane. Znači, nema mogućnosti nikakve niti bi bilo tko od bilježnika se u to upustio, da se neke financijske stvari koje dolaze iz našeg protoka ne evidentiraju”, smatra Zvijezdana Rauš-Klier, predsjednica Hrvatske javnobilježničke komore.

Iako ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković posljednjih mjeseci ističe kako će se novim Ovrnim zakonom smanjiti broj ovršenih građana, iz Komore se protiv njega bune, jer bi tim zakonom ovrhe bile vraćene na sudove.

No, pojedini suci ističu da jedan dio javnih bilježnika u Hrvatskoj posluje tako da praktički “svakih pet minuta izdaju rješenja o ovrsi” te da je “gotovo trećina tih rješenja nezakonita.ž

“To je vrlo ozbiljan problem jer se radi o tome – na taj način su pojedini javni bilježnici, ne svi – posao ubrzali do te mjere da ima javnih bilježnika koji godišnje izdaju skoro 70.000 rješenja o ovrsi. Znači, to je više od 1.000 po svakom tjednu i kad se to računa, onda se dođe do zaključka da on svakih 5 ili 10 minuta izdaje jedno rješenje o ovrsi. Potpuno je jasno da to onda ne može kontrolirati, a očito ni ne želi”, tvrdi sudac Trgovačkog suda Radovan Dobronić.