Broj građana koji su pod ovrhom i čiji su računi blokirani raste od kraja prošle godine, kao i iznos njihovih dugova – pokazalo je posljednje izvješće Financijske agencije od 31. srpnja 2021. Prema podacima FINA-e u blokadi je 242.686 građana, a glavnica njihova duga sada iznosi 17,92 milijarde kuna, što je čak 960 milijuna kuna više nego krajem prošle godine. U sedam mjeseci broj blokiranih građana povećan je za 4,8 posto.

Vlada je potporama za očuvanje radnih mjesta sačuvala zaposlenost, od sredine travnja do sredine listopada prošle godine zaustavljene su i ovrhe, no sve to za dio građana nije bilo dovoljno i na kraju srpnja ove godine u blokadi je 11.024 građana više nego na kraju prosinca prošle godine.

Kamate koje su se nakupile na taj dug porasle su sa 6,3 milijarde kuna na 6,78 milijardi kuna. Ukupni dug blokiranih građana na kraju prošlog mjeseca, uključujući i glavnicu i kamate, bio je gotovo 24,63 milijarde kuna i povećao se za čak 1,38 milijardi u odnosu na kraj prošle godine, što je rast duga od gotovo šest posto.

Iako su 2018. godine donesene zakonske izmjene kojima se obustavljaju ovrhe starije od tri godine, u kojima pola godine nije bilo naplate, te su država i lokalne vlasti opraštali svoje dugove, kroz jednostavni postupak stečaja potrošača omogućeno je da se, ako nemaju vrijednu imovinu, dužnicima otpiše dug. Brojka blokiranih bi se do kraja godine opet mogla popeti na oko 250 tisuća ako nastavi rasti istim tempom.

U svom izvješću Fina navodi i to da se najveći dio duga, 5,5 milijardi kuna, bez kamata, odnosio na dug potrošača prema bankama kao vjerovnicima, a prema svim financijskim institucijama, dug je iznosio 6,4 milijarde kuna.

Tvrtke likvidnije

I dok se broj građana koji su završili u blokadi od kraja prošle godine povećava, broj poslovnih subjekta koji su u srpnju bili pod ovrhom pao je i u odnosu na kraj prošle godine i u odnosu na prethodni mjesec.

Krajem lipnja pod ovrhom je bilo 15.025 poslovnih subjekata, što je za 352 ili 2,3 posto manje u odnosu na lipanj, a 406 ili 2,6 posto manje u odnosu na prosinac 2020. godine. Smanjilo se i njihovo ukupno dugovanje. Glavnica njihova duga iznosila je 4,4 milijarde kuna, što je za 11,8 milijuna kuna ili 0,3 posto manje u odnosu na lipanj, a dug je za 510,7 milijuna kuna manji nego što je bio u prosincu prošle godine.

Ukupni dug poslovnih subjekata krajem srpnja ove godine bio je 5,6 milijardi kuna, što je gotovo pet puta manje od onoga što su na isti datum dugovali građani koji su bili pod ovrhom. Među poslovnim subjektima više od polovine, odnosno 7.916 su bile fizičke osobe, odnosno obrtnici, dok ostatak otpada na pravne osobe. Ipak, trgovačka društva sakupila su veći dio duga, odnosno na njih otpada 3,9 milijardi kuna ukupnog duga, dok preostalih 1,6 milijardi kuna duguju obrtnici.

Iako je i broj blokiranih građana i tvrtki i iznos njihovog duga daleko ispod rekordnih brojki, kad su i jedni i drugi dugovali po više od 40 milijardi kuna, znakovito je da se posljednjih desetak godina problem blokiranih poduzeća i njihova duga smanjio što kroz stečaje, što kroz predstečajne nagodbe ili gašenje tvrtki koje su postojale samo na papiru, dok se broj blokiranih građana i dalje drži na više od 200 tisuća, unatoč tome što je nekoliko proteklih Vlada nastojalo različitim mjera smanjiti te brojke.

Izvor: Novi list