Novi prijedlog Ovršnog zakona koji je već u saborskoj proceduri u praksi će značiti skuplje i dugotrajnije ovrhe, a stručnjaci upozoravaju i da će generirati nelikvidnost.

Prihvati li se novi Ovršni zakon, bit će skuplje i dugotrajnije. Očekujemo i od lijevih i od desnih da odbace ovaj zakon jer je loš svima. Od Vlade očekujemo da ga vrati na doradu – poručio je Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, s konferencije za novinare koju je HUP organizirao kako bi pokušao utjecati na zaustavljanje zakona i informirati javnost što on doista znači.


I blokirani građani i vjerovnici jednako su očajni jer će učinci zakona, bude li usvojen u formi u kojoj je ušao u saborsku proceduru, biti upravo suprotni onome što bi trebao donijeti. Naravno, svatko od njih ima svoje razloge. Rastu i dug i kamate – Jedino je pohvalno što poslodavci više neće morati raditi ovršne radnje nad svojim zaposlenicima. To je skup postupak, a mi smo to jedini radili besplatno, svi su se drugi naplaćivali – prokomentirao je Majetić, što je zazvučalo kao da zapravo žali što još i poslodavci nisu profitirali u parazitskom sustavu zarade na troškovima ovršnog postupka. Ante Župić, partner iz odvjetničkog društva Župić i partneri, ustvrdio je da smo dosad imali relativno učinkovit sustav ovrha koje su se provodile u roku od 30 dana, što će se novim zakonom odužiti na najmanje šest mjeseci, tijekom kojih rastu dug i kamate, a vjerovnik se ne naplaćuje.

To će utjecati i na likvidnost vjerovnika i na poskupljenje postupka. Takav je sustav potpuno nepotreban, dobit ćemo pola milijuna novih predmeta na sudovima u godinu dana, a već imamo 150 tisuća neriješenih predmeta po prigovorima. Dosad smo znali da će novih troškova za vjerovnike biti ako bude prigovora, a uvođenjem predujmova otprije godinu dana vjerovnici plaćaju sav trošak unaprijed. A poslije bi ga trebao platiti ovršenik – pojasnio je Župić. Protiv prebacivanja postupka na sudove je i profesorica Aleksandra Maganić s Pravnog fakulteta u Zagrebu koja kaže da se zbog usklađivanja s pravnom stečevinom EU išlo na takvo rješenje, dok je ona uvjerena da bi ovršne postupke u Hrvatskoj i dalje trebali provoditi javni bilježnici, dok bi se prekogranične ovrhe trebale voditi putem platnog naloga prema odredbama Zakona o parničnom postupku. Zalažu se za stari zakon – Priča da se broj blokiranih smanjio s 335 tisuća na 240 tisuća je vrlo dvojbena. Riječ je samo o privremenoj obustavi postupka, ne znači da su potraživanja prestala, ovrha se može ponovo pokrenuti. Broj tih 80 i nešto tisuća koji su nestali nije točan. Svaki je treći deblokirani ponovo blokiran! – referirala se profesorica na Vladine mjere za „spašavanje“ blokiranih te poručila da se htjelo samo statistički privremeno smanjiti broj.

Maganić je dosadašnji Ovršni zakon ocijenila solidnom trojkom, a novom nije dala prolaznu ocjenu. Za zadržavanje postojećeg zakona zalaže se i Majetić, a ni on ni profesorica Maganić ne vide ništa sporno u tome što je rezultirao s 330 tisuća blokiranih građana. – Građanima poručujemo da poštuju svoje obveze i plaćaju račune. A nije to stvar samo građana. Vrlo je dvojbeno na koji će način funkcionirati gospodarstvo prihvati li se novi Ovršni zakon – zaključila je Maganić.

Barbara Cerinski, direktorica EOS Matrixa, istaknula je da ni vjerovnici, ni dužnici ne mogu znati kolike će troškove imati, a naplata je otežana i s tehničke strane. – Ako se tri godine ne poduzima nikakva radnja, postupak se povlači. Ako se ponovo pokrene, vjerovnik može promijeniti predmet ovrhe, vjerojatno na pokretnine, nema li iz čega naplatiti dug – kaže Cerinski i dodaje da se svake godine pokrene 700.000 novih ovrha koje će zatrpati sudove koji su u postupak, smatra i ona, uvedeni nepotrebno i nisu za to spremni. Čelnik HUP-a otkrio je da su u Ministarstvu pravosuđa bili na razgovoru prije dva tjedna, saslušali su ih, ali ne zna jesu li išta čuli. – Nastat će kaos, opet ćemo se brinuti o likvidnosti, najveći je rizik za male i srednje poduzetnike kojima nedostaje likvidnosti – upozorio je HUP-ovac.