Naše potrošačke navike formiraju naš život. Impulzivna kupnja izazvana raznim emocionalnim stanjima obično završava kupnjom stvari koje nam nisu potrebne i koje nas dugoročno neće usrećiti. Također, “peglanje” kartica neće vam uljepšati dan jer sreća i potrošnja nisu sinonimi, kao što vas ni više novca neće učiniti boljim štedišom niti slabijim potrošačem. No nismo sami tomu krivi, ima nešto i u konzumerizmu, kako objašnjava doc. dr. sc. Dajana Barbić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu za 24 sata.
Šest inteligentnih savjeta koji će vam pomoći održati vas u financijskom balansu:
Jasno definirani životni ciljevi
Kako bismo postali uspješni u upravljanju svojim financijama, moramo imati jasnu sliku svojih vrijednosti, potreba i želja te sve staviti na papir. To znači sastaviti bilancu i proračun kućanstva. Većini ovaj korak zvuči neprivlačno i zamorno, ali on je zaista nužan – kaže profesorica Barbić.
Kad osvijestite svoju trenutnu financijsku situaciju i svoje mogućnosti, moći ćete inteligentno promišljati prilike i načine na koje ih možete iskoristiti – tako ćete si ujedno postaviti realne i ostvarive financijske ciljeve.
Zaboravite kupnju na rate
Kreditne kartice su sjajan instrument za osobe koje imaju visoku razinu samokontrole jer kartice su sve samo ne nepresušan izvor novca. Danas su u masovnoj uporabi, a ako njima plaćamo sitnice, teško ćemo razviti osjećaj koliko zapravo trošimo. Zato karticama treba oprezno i pametno rukovati.
Štednja za crne dane
Prema statistici, Hrvatska je, po pitanju štednje, debelo ispod prosjeka EU – i dok bi 70 posto dohotka prije umirovljenja bilo potrebno da se donekle održi životni standard pojedinca, omjer isplaćene mirovine i dohotka prije umirovljenja u Hrvatskoj iznosi malih 42 posto, nedostatno za osnovne životne potrebe.
Biti financijski odgovoran znači imati višak novca iz kojeg je moguće financirati neplanirane troškove koji uključuju najrazličitije situacije – od kvara perilice rublja, bolesti, do ekonomske krize i razdoblja nezaposlenosti. Štedjeti bi trebali početi već u mladosti.
– Štednja u crnom fondu trebala bi biti dostatna minimalno za pokriće od 3 do 6 mjeseci uobičajene razine potrošnje, a poželjno je u fondu imati dovoljno sredstava za pokriće 12 mjeseci.
Izbjegavanje ‘utrke štakora’
Termin “utrka štakora” upotrebljava se za aspekt života u kojem pojedinac sa svakim povećanjem dohotka progresivno povećava svoju potrošnju. Osobe koje zapnu u utrci štakora povećana potrošnja tjera na više rada da bi zadovoljili svoje loše potrošačke navike.
Novac se koristi namjenski, i to je važna lekcija koju trebamo usvojiti. Izradite osobni proračun, ograničite svoju potrošnju, a višak novca preusmjerite u fond štednje – za crne dane, mirovinu ili putovanje koje već dugo želite.
Ulaganje novca u bolju budućnost
Štednja za mirovinu priprema nas za razdoblje života u kojem ćemo biti financijski najranjiviji, a naša radna sposobnost znatno manja – nastavlja profesorica Barbić.
Štedjeti za mirovinu možete na razne načine – od oročene štednje u banci do štednje u dobrovoljnim mirovinskim fondovima, koja je ujedno i jedini oblik štednje za koji su doznačena državna poticajna sredstva. A ako vam je teško disciplinirati se s uplatama, uvijek možete ugovoriti trajni nalog ili možete pokušati obvezu uplaćivanja štednje u dobrovoljni mirovinski fond prebaciti na svog poslodavca, ako je fleksibilan po tom pitanju.
Ustrajanje u ostvarenju ciljeva
Odlika financijski osviještenih ljudi je da oni ne odustaju od svojih ciljeva. Svima se dogode pogreške i padovi, ali bitno je ne posustati i vrijedno raditi na ostvarenju svojih ciljeva – objašnjava doc. dr. sc. Barbić.
