Kako ovha s male cifre naraste u veliku.

Iako su upravitelji stambenih zgrada u Osijeku posljednjih godina usavršili postupak prisilne naplate dugovanja te su time naplativost pričuve povećali na više od 90 posto, i dalje u Osijeku postoje stambene zgrade u kojima suvlasnici godinama ne plaćaju pričuvu i nitko im ništa ne može.

Situacija je to, doznaje Glas Slavonije, u nekoliko zgrada na Sjenjaku, a s pričom iz jedne o njih javlja se skupina suvlasnika kojima je zbog dugova za pričuvu jednog od njih toliko dozlogrdilo da su razmišljali o bojkotu – da u znak protesta od sljedećeg mjeseca pričuvu više ne plaća nitko.

Gospodin ne plaća pričuvu već godinama. Prema informacijama kojima raspolažemo, na temelju izvješća upravitelja, trenutačno mu dug za pričuvu iznosi oko 15 tisuća kuna. On je u mirovini, dakle prihode ima, stan je u njegovu vlasništvu, znamo da mu stižu ovrhe, ali situacija se godinama ne mijenja. On pričuvu ne plaća! Toliko smo ogorčeni. Ne razumijemo kako mu to uspijeva?! Mogu se kladiti da bilo tko od nas pričuvu prestane plaćati da bi mu ovrha “sjela” drugi mjesec! No unatoč tome toliko nam je dosta cijele priče da razmišljamo i mi ostali pričuvu prestati plaćati, pa što bude!“, priča suvlasnik zgrade na Sjenjaku uz molbu da novinar ne spominje kućni broj zgrade jer osoba, osim što ne plaća pričuvu, navodno nije nimalo ugodna kada ga ostali suvlasnici pozovu na red.

U konkretnom slučaju i sličnim slučajevima Zavod u ime i za račun suvlasnika redovito pokreće ovrhe na novčanim sredstvima dužnika. Postupci prisilne naplate tražbine provode se prema nalogu ovrhovoditelja (suvlasnika) na svim računima i oročenim novčanim sredstvima ovršenika u svim bankama, prema osobnom identifikacijskom broju posredstvom Fine, kao jedinstvenog mjesta za provedbu ovrhe. Preko Zavoda u Finu se dostavlja osnova za plaćanje, pripadajući zahtjev i dokaz o uplati predujma naknade za provedbu ovrhe. Zaprimljena osnova za plaćanje upisuje se u Očevidnik redoslijeda osnove za plaćanje, prema vremenu primitka te se izračunava ukupan iznos duga prema osnovi za plaćanje (glavnica, kamate i troškovi postupka). Fina daje nalog banci za zapljenu sredstava u iznosu obračunatog duga prema osnovi za plaćanje do prijenosa sredstava na račun ovrhovoditelja. Predmet ovrhe mogu biti stvari i prava na kojima se prema zakonu može provesti ovrha radi namirenja tražbine – imovina ovršenika (novac, pokretnine, vrijednosni papiri i drugo), kao i neko ovrhovoditeljevo neimovinsko pravo. Izbor predmeta ovrhe je na ovrhovoditelju. 

Predmet ovrhe ne može biti nekretnina ako glavnica ne prelazi iznos od 20.000 tisuća kuna, osim u iznimnim slučajevima, te postoji naravno mogućnost da se i na taj način naplati tražbina, što se izbjegava maksimalno ako postoji drukčija mogućnost da se potraživanje naplati”, objašnjavaju iz Zavoda za stanovanje.