Poznati stručnjak za ovršno pravo, odvjetnik Ante Župić u intervjuu za Jutarnji list govorio je o novom prijedlogu Ovršnog zakona koji je Vlada poslala u saborsku proceduru, a koji on ocjenjuje iznimno lošim.

Župić, koji u svojoj praksi uglavnom zastupa velike gospodarske subjekte, između ostalog, navodi kako bi jedna od posljedica novog zakona moglo biti utjerivanje dugova “na crno”.

Pravna struka, praktičari, kao ni teoretičari, ne vide prave razloge ovakvog prijedloga novog Ovršnog zakona. Smatraju da neće biti učinkovitiji ni ekonomičniji. Ovršni zakon treba služiti tome da na što jednostavniji, transparentniji i ekonomičniji način vjerovnici naplate svoja potraživanja, a da pritom za dužnike, odnosno ovršenike taj postupak ne bude previše tegoban. To je smisao Ovršnog zakona. Pravosudni sustav ne bi smio podlijegati populističkim rješenjima koja su samo naizgled povoljna, a u suštini ne doprinose pravnoj sigurnosti i prosperitetu društva.

Mnogi građani koji savjesno ispunjavaju svoje obaveze pitaju se zašto se dijelu dužnika opraštaju dugovi, a oni moraju sve plaćati. Ovršni zakon služi tome da se vjerovnici na jednostavan način naplate. To je njegov smisao u uređenom društvu u kojem se obveze ispunjavaju. Građani i gospodarski subjekti moraju imati pravni i društveni okvir koji im omogućuje sigurnost i život u blagostanju. S druge strane, vjerovnici, u odnosu na one koji ne ispunjavaju svoje obveze, moraju u jednostavnom i transparentnom pravnom okviru moći naplatiti svoja potraživanja“, govori ovaj poznati odvjetnik.

Mišljenja je kako se “naplata tražbina koje se temelje na vjerodostojnim ispravama po novome suviše  komplicira. Naime, to se dosad provodilo pred javnim bilježnicima koji imaju javne ovlasti i odgovornosti, uređene zakonom, dok se sudove nije opterećivalo.

Razlika između ovrhe na računu i ovrhe na primanjima

 

Ističe kako odvjetnici u praksi primjećuju rast naknada Fini, koje su u određenim predmetima znatne i predstavljaju dodatni trošak ovrhe.

Prema Analizi ishoda nacrta prijedloga zakona, proizlazi da je dug građana zbog neizvršenih osnova na zadnji dan prosinca 2017. iznosio 42,8 milijardi kuna, a na zadnji dan prosinca 2018. ‘samo’ 17,6 milijardi kuna. Navedeno je, kako navodi predlagatelj zakona, izravna posljedica mjera Vlade RH, odnosno Zakona o otpustu dugova fizičkim osobama i Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima koji su u primjeni od kolovoza 2018.

To je djelomično točno. Međutim, treba voditi računa da se znatan dio tog umanjenja odnosi na brojne osnove za plaćanje koje je Fina prestala provoditi sukladno Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima zbog proteka roka od tri godine. Dakle, radi se o potraživanjima koja i dalje postoje i vjerovnici ih mogu ponovno (uz plaćanje naknade Fini i samim time povećanim troškovima) vratiti na Financijsku agenciju ili tražiti alternativne neinstitucionalne načine naplate svojih nespornih potraživanja”, pojašnjava.

Župić upozorava da bi jedna od opasnosti koja bi se mogla javiti u slučaju prihvaćanja Vladinog prijedloga Ovršnog zakona, mogla biti izvaninstitucionalna naplata potraživanja.

U Hrvatskoj se u posljednjih nekoliko godina razvilo tržište prodaje potraživanja. Postoji niz agencija koje to rade na legalan način, a za druge vrste naplate, u praksi ne vidim naznake. No, u slučaju daljnje komplikacije naplate i netransparentnog i neučinkovitog sustava moguće je razvijanje sustava koji neće biti pod nadzorom zakona i koji neće biti poželjni. Ne mogu reći da je danas nešto alarmantno u tom pogledu, ali je moguće da postane”, poručuje Župić.