Mnoge hrvatske tvrtke u krizi uzrokovanoj koronavirusom doživjele su ozbiljnu ugrozu svojeg poslovanja. Za veliki broj njih, rezovi su bili nužnost kako bi se održalo poslovanje i kako ne bi došlo do otpuštanja, piše Women in Adria.

Kako organizirati poslovanje, koje mjere štednje implementirati, na što pripaziti i kako u razdoblju krize dodatno osnažiti tvrtku za spomenuti portal govorile su poznate hrvatske poduzetnice:

Konzultantica Karmen Orlović Mudri kaže kako je vrijeme krize zapravo idealna prilika za razmišljanje kako izbjeći potencijalne rizike u budućnosti. Ona savjetuje:

  • Uvesti ISO standard 31000:2018 za upravljanje rizicima. Primjenjiv je kroz cijeli životni vijek tvrtke i na različita područja djelatnosti, uključujući strategije i odluke, procese, funkcije, projekte, proizvode, usluge i imovinu te na svaki tip rizika. Analizom rizika za rezultat ćete dobiti sve potencijalne slabosti pomoću kojih ćete moći planirati aktivnosti.
  • Investicijsko osiguranje – odlična mogućnost za koju znam da su mnogi čuli, ali tek neki primijenili

Direktorica Poliklinike Mazalin Matija Matea Stojić smatra da je moguće štedjeti, ali da se krizna vremena treba pripremati u vremenima prosperiteta. “Mi smo smanjili troškove gdje god je to moguće, ali smatramo da je najbitnije štedjeti i pametno investirati tijekom pozitivnog trenda poslovanja, kako bi imali sigurnije poslovanje tijekom krize.”

Serijska poduzetnica Kristina Ercegović i pokretačica portala “Žene i novac” uvijek daje kvalitetne savjete kad je u pitanju upravljanje novcem. “Ja sam uvijek za optimizaciju troškova i fokusu na produktivnosti ne nužno rezanju troškova, mislim da svi rade grešku – režu troškove radi rezanja troškova, moramo uvijek, a sad posebno trošiti pametno. Ako mi ulaganjem 10 eura nešto donese 1000 eura zašto da režem tih 10 eura. Bila bih luda.

Dakle, moj je prijedlog staviti fokus na kreiranje prihoda i sve što nam u tome može pomoći da budemo efikasniji – e to sve uložite, smatra Ercegović.

Vlasnica škole stranih jezika u Kastvu Branka Švorinić Bratonja smatra da su zasad posljedice korone u njezinom, ali i drugim vrstama poslovanja još nesagledive. “Naše poslovanje je inače specifično jer školska godina (ova je možda izuzetak) traje 9 mjeseci, a naši su profesori u stalnom radnom odnosu, dakle primaju plaću svih 12 mjeseci.

Ilustracija

I inače nismo rastrošni, radimo po sistemu svi –  sve i na taj našin štedimo. Ponekad nam je previše, ali s druge strane svi smo više manje u toku sa situacijom u školi. Učionice su nam lijepo, ali skromno uređene, a ured asketski – bez direktorke fotelje i fikusa!

Poduzetnica iz Varaždina Dubravka Kancijan Marinić smatra da svaka tvrtka zna kako uštedjeti novac, kojim sredstvima raspolaže i koji su neophodni troškovi. “Sreća je ako ste, kao mi, tvrtka koja uspješno posluje dugi niz godina pa ste stvorili neke novčane zalihe prije udara pandemije na poslovanje i niste morali smanjivati plaće svojim djelatnicima. Ali s obzirom na krizu na dolasku, valja prevagnuti svaki trošak te raditi planove i projekcije za poslovanje narednih mjeseci, možda čak i godina. Štedi se dok se ima novaca, a ne kad se potroši, naravno ako je to moguće. U našoj tvrtki nismo baš mogli puno štedjeti obzirom da smo zdravstvena ustanova (ugovorena sa HZZO-om) koja cijelo vrijeme neprekidno posluje i mora raditi jer naši korisnici i tijekom pandemije imaju svoje potrebe, a da bismo našim djelatnicima omogućili rad u skladu sa svim epidemiološkim preporukama i time zaštitili njih i sve naše korisnike, morali smo investirati pozamašna sredstva u kupovinu zaštitne opreme koja nam ni na koji drugi način nije osigurana.”

Predsjednica Uprave tvrtke Megatrend Anđelka Strajher nema poseban savjet kako uštedjeti novac. “I inače se ponašam racionalno i u privatnom i poslovnom životu te nastojim izbjegavati nepotrebne troškove. Na taj način zapravo ne ostaje puno prostora za štednju. Zapravo je ovo prilika za preispitati kako se neke stvari radi, promijeniti procese i na taj način doći do ušteda.”

Vlasnica studija za dizajn i razvoj proizvoda “Luster”, Suzana Mišić je već zabranom izlaska na teren uštedjela. “S obzirom na to da smo vezani za teren već samim ne odlaskom na teren smo napravili velike uštede. Osim toga, ne znam je li nažalost ili na sreću, naši troškovi nisu veliki pa nismo dalje trebali niti rezati. Prijavili smo se za državna sredstva, pa smo tu i uštedjeli.”

Poduzetnica Marijana Staneković protivnica je štednje. “Moj stav prema štednji je negativan. Odnosno štednja nije dobra za poslovanje. Svaka štednja utječe na nečiji pad prihoda, što znači manje posla, manje sredstava, gubitci. Mjere štednje su korisne samo iznimno kratkoročno dok se organizacijski ne preusmjerimo na novi model poslovanja jer je kriza oslabjela ili srušila postojeći.

Vlasnica firme ABC strani jezici Petra Saša Butorac je uštedjela time što ne mora biti u poslovnom prostoru. “Mi smo u Abc stranim jezicima imali trošak u ovo vrijeme krize tako da smo uložili nekih dodatnih 30.000,00 kn na informatičku opremu i imamo u zakupu online business zoom platformu. Isto tako smo unaprijedili našu web stranicu i prilagodili se i prilagođavamo u svakom smisli novim vremenima.”