Hrvatska središnja banka preporučila je krajem veljače ove godine bankama da za sve kredite koji nisu stambeni i odobravaju se na rok otplate od 60 i više mjeseci, kreditnu sposobnost računaju kao i za stambene.

Takva preporuka u praksi znači da nenamjenski krediti postaju manje dostupni onima s plaćama ispod prosječne, što trenutačno iznosi 6.396 kuna, jer im mjesečna rata ne može biti veća od četvrtine plaće.

 

Oni s natprosječnim primanjima mogu računati da dvije trećine prosječne plaće ne smiju opteretiti kreditom, a taj je iznos trenutačno 4.246 kuna.

Hrvati u 3 godine podignuli 10 milijardi kuna nenamjenskih kredita

Imaju li 7.000 kuna plaće, mjesečna im rata može iznositi najviše 2.754 kune, što je rata za kredit od oko 230.000 kuna na rok otplate od jednog desetljeća, što u nekim bankama i prelazi maksimalne iznose koje odobravaju za nenamjenske kunske kredite. Naravno, preporuka HNB-a nije pravno obvezajuća za kreditne institucije, no očekuje se da će se banke pridržavati sadržaja izdane preporuke, s obzirom da HNB ovime kreditne institucije, kao i potrošače, upozorava na potrebu razboritog ponašanja kod odobravanja i uzimanja nestambenih kredita.

Zanimljivo je kako su hrvatski građani u protekle tri godine podigli 10 milijardi kuna gotovinskih nenamjenskih kredita, od čega su se za polovinu zadužili samo lani, dok su u prva dva mjeseca ove godine podigli 915 milijuna kuna tih kredita.

Preporuka HNB-a nije pravno obvezajuća za banke

Iz HNB-a su objavili da su preporuku izdali jer u zadnje vrijeme najbrže rastu gotovinski krediti koji se otplaćuju po 10 godina i značajno su većih iznosa od prosječnih potrošačkih koji se podižu na kraće rokove pa smatraju da su ti krediti zamjena za stambene.

Navode i da je uglavnom riječ o kunskim kreditima s fiksnim kamatama, koji su manje rizični, ali i to da banke u nekim slučajevima odobravaju skuplji, za potrošače nepovoljniji nenamjenski kredit, čak i kada procijene da potrošač nije kreditno sposoban za stambeni kredit istog iznosa i ročnosti.

Stoga od banaka traže ne samo da za sve kredite s rokovima otplate od 60 i više mjeseci kreditnu sposobnost utvrđuju kao za stambene kredite, nego i to da u interni postupak procjene adekvatnosti kapitala uključe sve rizike koji proizlaze ili mogu proizići iz gotovinskih nenamjenskih kredita.

Izvor: Slobodna Dalmacija, 13.5.2019.