Platforma Moja plaća nedavno je pokrenula zanimljivo istraživanje čiji bi rezultati mogli dati precizniji odgovor na pitanje koliko novca Hrvati uspijevaju “staviti sa strane“?

I dok jedna skupina hrvatskih građana jednostavno ne uspijeva štedjeti zbog nedovoljnih primanja i visokih životnih troškova, dio ljudi iz mjeseca u mjesec određeni dio svoje zarade ostavlja po strani, stvarajući pritom zalihe za umirovljeničke dane, ‘šparajući’ za planirana putovanja ili jednostavno generirajući rezerve za neke nepredviđene situacije i troškove, piše portal Moj posao.

Kojoj skupini ljudi vi pripadate? Odvajate li ‘komad’ vaše plaće za štednju? Ako štedite, zbog čega to činite i jeste li zadovoljni dosad ušteđenom svotom novca?

Za potrebe Erste grupe, agencija IMAS već godinama u rujnu prikazuje podatke istraživanja o navikama štednje. Istraživanje se provodi na uzorku 500 ispitanika u zemljama u kojima grupa posluje, pa uz Hrvatsku, uključuje Austrije, Češku, Slovačku, Mađarsku, Srbiju i Rumunjsku.

Istraživanje za 2019. pokazuje da unatoč činjenici što hrvatskim građanima na raspolaganju stoje različiti oblici štednje, poput investicijskih fondova, dobrovoljne mirovinske štednje, životnih osiguranja ili ulaganja u tržišta kapitala, većina ih se, njih čak 43%, odlučuje na klasične oblike štednje. Ipak, treba reći kako je 85% naših građana svjesno važnosti štednje pa mjesečno u prosjeku izdvajaju 469 kuna, što je nešto manje u odnosu na lani, kada su izdvajali 510 kuna ili 2017. kad su izdvajali 473 kune. Za 83% građana motiv za štednju je stvaranje financijskog zaleđa za slučaj iznenadnih situacija, dok njih 19% štedi za „stare dane“. Osim u klasičnu štednju, Hrvati ulažu i u životna osiguranja, njih 16%, dok njih 9% sredstva izdvaja za stambenu štednju, odnosno 4% ih ulaže u nekretnine. Onih koji razmišljaju o sigurnoj mirovini ulaganjem u dobrovoljnu mirovinsku štednju je 3%, dok svega 1% ulaže u zlato i plemenite metale.

Da su Hrvati prilično konzervativni što se tiče ulaganja, potvrđuje i činjenica da se svega 5% građana odlučuje na ulaganja u investicijske fondove, dionice i obveznice. Na ove oblike ulaganja možda ih potakne činjenica da u Hrvatskoj, kao i u većem dijelu EU, i dalje dominiraju niske kamatne stope na oročenu štednju. Ovo potvrđuje i Marko Krog, direktor Sektora građanstva Erste banke koji kaže: „Relativno visok postotak ulaganja u klasičnu štednju, odnosno razmjerno nizak u alternativne oblike, sugerira da kod hrvatskih građana još uvijek prevladava konzervativniji pristup ulaganju. Međutim, u postojećim tržišnim uvjetima koje karakterizira vrlo niska razina kamatnih stopa, postoji prostor za jačanje trenda snažnijeg korištenja drugih oblika ulaganja. Alternativu u ovom trenutku mogu predstavljati investicijski fondovi, osiguranja i dobrovoljna mirovinska štednja, a ovisno o osobnim preferencijama prema riziku, također i opcije koje se mogu pronaći na dioničkom tržištu. Osnovni savjet građanima je razmišljati dugoročno, potražiti adekvatan savjet od stručnjaka, financijskih savjetnika, te kvalitetno diverzificirati svoja ulaganja, vodeći računa o stupnju rizika svakog od njih.