Blokirani računi Prijedlogom novog Ovršnog zakona nisu zadovoljni ni dužnici ni ovrhovoditelji. Saznali smo što je točno sporno i kakvo rješenje vide Udruga Blokirani i Hrvatska udruga agencija za naplatu potraživanja.

Ogroman broj građana, njih više od 264 tisuće (prema podacima Fine), trenutno je u blokadi. Međutim, novim Nacrtom prijedloga Ovršnog zakona koji bi trebao riješiti ovaj problem nisu zadovoljni ni blokirani ni vjerovnici. Zato smo o ovoj temi porazgovarali s Miriam Kervatin, predsjednicom Udruge Blokirani, Aleksandrom Maganić, profesoricom sa zagrebačkog Pravnog fakulteta te s Hrvatskom udrugom agencija za naplatu potraživanja (HUAN).

Još skuplje ovrhe
– Uz novi će Ovršni zakon ovrhe biti još skuplje zbog toga što će se rješavati na sudu čime se automatski produljuje trajanje postupka, a samim time građanima se gomilaju troškovi kamata i nove pristojbe dok čekaju da se ovrha riješi – poručuju iz HUAN-a. Naime, do sada se ovrha rješavala kod javnog bilježnika što je mnogo kraći postupak nego putem suda.

– Koncept javnobilježničke ovrhe, prema postojećem uređenju, ovrhovoditelju omogućava da dođe do pravomoćnog rješenja o ovrsi u relativno kratkom vremenu u kojem 95% predmeta postane pravomoćno – objašnjava doc. dr. sc. Aleksandra Maganić te dodaje:

– Prema novom sustavu ovrhe taj će postupak biti znatno duži zbog koncepta koji je zakonodavac odabrao – veći je broj ovršnih radnji i koraka koji se moraju poduzeti. Zbog toga će postupak znatno dulje trajati – objašnjava Maganić.

To potvrđuju i iz HUAN-a te ističu kako trenutno postupak preko bilježnika traje tri do šest mjeseci, dok će uvođenjem sudova trajati čak dvije do tri godine, a u tom razdoblju dužnicima teku kamate koje će zbog dužeg razdoblja biti znatno više.

“Sporna je ustavna nesigurnost”
Predsjednica Udruge Blokirani, Miriam Kervatin, u Nacrtu novog Ovršnog zakona vidi drugi problem – ustavnu nesigurnost. Smatra kako nitko nije siguran da mu sutradan neće biti blokirani računi te da neće ništa u vezi toga moći napraviti. – Dakle, prema prijedlogu novog Ovršnog zakona, dug ostaje i nakon što je nad imovinom ovršenika provedena dražba ili je građanin preminuo, a dugovanje prelazi u sljedeću generaciju – objašnjava Kervatin te dodaje kako to čak ne mora biti imovina osnovnog dužnika, već jamca ili nasljednika jamca. Osim toga, čovjek može ostati bez krova nad glavom i nitko vas nije dužan obavijestiti o dražbi – mišljenje je to predsjednice Udruge Blokirani. Usto, dodaje kako prijedlog zakona pod istim uvjetima dug pokušava naplatiti od platežno nesposobnih ljudi, nezaposlenih, socijalno ugroženih, bolesnika, čak i od preminulih, dok se paralelno brišu milijarde prijateljima vlasti.

Nedefinirani propisi i “privremena” deblokiranost
HUAN je izrazio i nezadovoljstvo “apsurdnim odredbama koje definiraju da će se posebni propisi izraditi tek 60 dana nakon stupanja zakona na snagu”, što znači da će prvih nekoliko mjeseci biti neprovediv. – Donosi se zakon koji nema u potpunosti definirane sve odredbe, a u razdoblju u kojem se čeka donošenje propisa, dužnicima i dalje teku kamate te im se akumuliraju dodatni troškovi – poručuju iz HUAN-a.

Velik je problem i otpis dugova. Naime, prema podacima Fine, otpisom duga deblokirano je nešto više od 6 tisuća građana, pa je trenutan broj blokiranih nešto više od 260 tisuća. Međutim, kako ističe profesorica Maganić, otpis dugova proveden je bez socijalnih kriterija, pa su se svojih dugova “riješili” i imućni građani. No još je veći problem taj što je deblokiranost privremenog karaktera. – Iako je ovrha prekinuta, nad tim se građanima može ponovno pokrenuti ovršni postupak nad novčanim ili drugim sredstvima jer dugovi nisu podmireni – objašnjava doc. dr. sc. Maganić.

Treba nam struktura dužnika
Prema mišljenju profesorice Maganić, jedan je od problema u našem sustavu taj što ne postoji nikakva struktura dužnika, osim što su njihova dugovanja podijeljena u određene vrijednosne razrede. – Hrvatska nema poput drugih sustava evidenciju iz koje će biti vidljivo koji su razlozi prezaduženosti građana, kakva im je obrazovna struktura, u kojem iznosu su prezaduženi. Znamo samo da je najveći udio duga iz financijskog sektora, s tim da najveći broj građana (njih 104.949) duguje teleoperaterima – objašnjava profesorica. S time se slaže i predsjednica Udruge Blokirani koja smatra da je struktura dužnika osnova prije usvajanja bilo kakvog zakona.

– Imamo Ovršni zakon koji blokira i generira nove dugove upravo stanovništvu koje ne zna hoće li u tekućem mjesecu imati dovoljno za pristojan život. Da ne spominjem propale obrte, ugašena brodogradilišta, propale male trgovine, a i Agrokor je zbog duga propao, pa kako neće umirovljenik s 1.000 kn mirovine? Ili nezaposlena samohrana majka, žrtva švicarca, netko optužen za korištenje usluge koju nikad nije ni koristio ili netko tko je zaboravio produžiti parking pa se sljedeći mjesec iznenadio jer su mu svi računi u blokadi, a njegovo je ime objavljeno na listi srama – ističe Miriam Kervatin.

Potpisan sporazum
Zajedničkim naporima Udruga Blokirani i HUAN početkom ožujka potpisali su Sporazum o suradnji kako bi usuglasili stajališta o otplati dugova te tako pokazali zajednički interes za pomoć objema stranama – dužnicima i vjerovnicima. Osim toga, sporazumom su Udruga Blokirani i HUAN jasno iskazali stav o nezadovoljstvu i nepodržavanju Nacrta novog Ovršnog zakona. – Potpisali smo Sporazum da prvenstveno od Vlade RH zatražimo odgodu usvajanja zakonskog Prijedloga novog Ovršnog zakona, s obzirom na to da bi se njima građane, osobito socijalno ugrožene, a time i javni interes, dovelo u još nepovoljniji položaj ustavne nesigurnosti – ističe Kervatin.

– Novi Ovršni zakon vjerovnike može onemogućiti u naplati usluge koju su isporučili, a time i dugoročno ugroziti njihov opstanak na tržištu, odnosno vlastito ispunjavanje obveza prema zaposlenicima, poslovnim partnerima, a u konačnici i državi. Drugim riječima, nacrt je izuzetno loš za cjelokupnu gospodarsku sliku Hrvatske – tvrde iz HUAN-a.

Izvor: 24 sata, 28. ožujak 2019.