Iako je od 5. kolovoza prošle godine, kada je počela primjena Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima prema kojem se uvela obustava ovrhe dulje od tri godine ako vjerovnik nije uspio ništa naplatiti u zadnjih šest mjeseci, do 31. srpnja ove godine, Fina deblokirala 20.987 građana čiji je dug iznosio 900 milijuna kuna, nažalost, u istom razdoblju ponovno su blokirali čak 32 posto deblokiranih. 6725 dužnika, odnosno svaki treći deblokirani dužnik čiji dug iznosi nešto više od 374 milijuna kuna,a od čega na kamate otpada 130 milijuna, završio je tako ponovno u raljama dugovanja, piše Jutarnji list.

Upravo ti podaci potvrđuju bojazan pravnih stručnjaka koji su mjesecima ranije upozoravali da se deblokadama računa prema Zakonu o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima ne rješavaju problemi blokiranih građana, niti ih se oslobađa troškova ovrhe, nego se samo postiže statistički efekt i podiže ukupni trošak ovrha jer se ovrhe pokreću iznova, čim se pojave kakva sredstva na računu. Poskupljenju pridonosi to što ovrhovoditelj mora ponovo, i to unaprijed, platiti trošak pokretanja nove ovrhe, no trošak se na kraju naplaćuje od dužnika.

Ponovno pokretanje ovrhe, odnosno blokadu deblokiranih građana najčešće pokreću pravne i fizičke osobe (Fina ih navodi kao ostale ovrhovoditelje). Na drugome mjestu onih koji deblokirane vraćaju u blokadu je Republika Hrvatska (pritom je Porezna uprava privilegirana jer za razliku od ostalih ne plaća troškove ovršnog postupka), na trećem su telekomunikacijske kompanije, na četvrtom javne ustanove, a banke i kreditne institucije tek su na petome mjestu.

Spomenuti podaci o svakom trećem deblokiranom građaninu koji se ponovo našao u blokadi, mogu se povezati i s tvrdnjama predsjednika Vlade Andreja Plenković, koji je, krajem srpnja, obrazlažući prijedlog novoga Ovršnog zakona kojim se ovrhe na temelju vjerodostojne isprave vraćaju na sud, rekao kako će taj Zakon imati pozitivnog efekta na smanjivanje broja blokiranih, kao i na jednostavnije, brže i jeftinije provođenje ovrha.

Međutim, struka i u ovom slučaju opetovano upozorava da se novim prijedlogom Ovršnog zakona neće riješiti problem velikog broja blokiranih hrvatskih građana. Premijer je, istom prilikom, podsjetio i na već ranije doneseni Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama, Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i Zakon o stečaju potrošača te je iznio podatak da je samo njihovom primjenom broj blokiranih građana smanjen s 325 tisuća na 259 tisuća građana, a iznos sredstava s 43,37 milijardi na 16,63 milijarde kuna.

Stručnjaci upućeni u problematiku ovrha zapitali su se tad radi li se doista o smanjenju potraživanja ili je riječ o potraživanjima koja su se prestala izvršavati na Fini. Naime, oni upozoravaju da ta potraživanja ne moraju biti otpisana nego bi se moglo raditi o prestanku izvršavanja na Fini pa dugovi i dalje postoje, što stvara konfuziju u gospodarstvu.

Slučaj jednog anonimnog Riječanina najbolje opisuje funkcioniranje Vladinih mjera za rješavanje problema blokiranih u praksi:

“Nažalost, ta je mjera očito bila samo PR trik jer sam ponovo blokiran, i to samo nekoliko mjeseci nakon što sam deblokiran”, ispričao je Riječanin koji je za vrijeme krize ostao bez posla, osnovao je svoju firmu i pokušao preživjeti, ali nije imao toliko posla i zarade da bi mogao plaćati sva davanja te je državi ostao dužan porez. Blokirala ga je Porezna uprava zbog nešto više od 60.000 kuna duga. Kako je bio u blokadi dulje od tri godine, a zadnjih šest mjeseci Porezna uprava nije uspjela ništa naplatiti, Fina ga je u prosincu prošle godine obavijestila da mu je račun deblokiran.

Ponovo je počeo disati, a deblokada mu je omogućila da prihvati honorarni posao na jednom projektu koji traje dulje vrijeme. No, već je za nekoliko mjeseci ponovo blokiran. Obraćao se Poreznoj upravi s molbom da mu prolongiraju otplatu duga kako bi mogao završiti projekt i zaraditi novac s kojim će riješiti svoje obaveze. Prošao je sve instance u Poreznoj upravi, ali niti jedna nije imala sluha za njegove molbe.