Pazite se tvrtki koje nisu na popisu HNB-a.Sve češće nam se sa stupova javne rasvjete smiješe brzi gotovinski krediti. Je li riječ o brzom načinu dolaska do novca ili je riječ o prijevari? Podsjećamo na reportažu iz 2012., otkada se ništa nije promijenilo.

Postoje tri vrste kredita u ponudi: instant pozajmica do 1.500 kuna, pozajmica putem kreditnih kartica te klasični nenamjenski krediti.

Takozvani instant kredit putem SMS-a je zaista brzo rješenje, ali je limitiran na iznos kojeg zakon ne regulira kao kreditno poslovanje. O pozajmici putem kreditnih kartica svjedočila nam je Anita K., administratorica iz Zagreba.

U nedostatku gotovine obratila se banci s namjerom da podigne nenamjenski kredit. Banka ju je odbila zbog neredovite isplate plaća u posljednjim mjesecima i niske kreditne sposobnosti. Službenica u banci tiho joj je preporučila da ako hitno treba novac, postoji način, koji nije opasan. Riječ je o pozajmici putem kreditnih kartica.

Anita se prošetala gradom, pokupila nekoliko letaka i nazvala nekoliko brojeva. Može dobiti novac u pola sata, čula je od svih sugovornika s kojima je razgovarala, treba samo stići ispred jednog trgovačkog lanca u kojem će platiti robu, a u zamjenu će dobiti novac. Kako joj je rečeno tako se i dogodilo. Novac je dobila u roku od pola sata, minutu nakon što je podignula potrošački kredit u trgovini.

I kod instant kredita SMS-om i kod pozajmice putem kreditnih kartica ‘kvaka 22’ je u naknadama. Naime, na pozajmicu od 1.400 kuna na 30 dana plaća se naknada od 350 kuna. Riječ je o kamati od 25 posto, koja je čak 11 posto veća od najviše kamate dozvoljene u državi. Na godišnjoj razini ta bi kamata iznosila 300 posto, što je astronomski velika cijena za posudbu novca.

Naknada u Anitinom slučaju iznosi 40 posto u trenutku transakcije. Morala je kupiti robu u vrijednosti od 14.000 kuna da bi dobila 10.000 kuna gotovine. Na to je unaprijed upozorena. S obzirom na to da je riječ o klasičnom potrošačkom kreditu na kraju će kroz tri godine rata platiti ukupno 16.800 kuna, pri čemu 4000 kuna posredniku, a 2800 kuna kartičnoj kući. Ukupno to je 68 posto posuđenog iznosa plaćeno samo na kamatu.

Za usporedbu, raspitali smo se u banci koja nudi gotovinski kredit putem kreditne kartice. Za iznos od 15.000 kuna klijent bi platio manje od 17.000 kuna u dvije godine. Iako u slučaju ove pozajmice nema nikakvog rizika za građane, jer nakon transakcije duguju kartičnoj kući i nemaju nikakvog kontakta s posrednikom, riječ je o enormnim kamatama, koje je najpametnije izbjeći.
Treća vrsta kredita koji se nude na tržištu je opasna, jer uključuje potpisivanje ugovora, a često i bianco mjenica između dužnika i kreditnog posrednika. U tom slučaju postoji širok prostor za prevare, naročito ako se za kredit garantira pokretnom ili nepokretnom imovinom. Ipak, treba napomenuti da je kreditno posredovanje u Hrvatskoj legalni posao, ali se prevaranti koriste lažnim predstavljanjem.

Naime, od početka 2010. na hrvatsko je tržište uvedena mogućnost kreditnog posredovanja, a riječ je o tvrtkama čiji je posao savjetovanje klijenata i ishođenje najpovoljnijeg rješenja za financiranje. Tvrtka koja posluje legalno mora pribaviti licencu od Hrvatske narodne banke na čijim stranicama se može pronaći popis svih licenciranih tvrtki u tom sektoru.

Tvrtke koje nisu na popisu HNB-a sigurno su ilegalne i njihove usluge treba se zaobići. Novac je roba koju se kupuje poput svake druge pa treba biti barem jednako oprezan, kao kada se kupuje automobil ili stan. Otkazi i smanjenja plaća razlozi su procvata crnog tržišta posuđivanja novca. Nekada se to zvalo kamatarenjem, a danas se na nekim lecima prikazuje tim zaposlenika, koji bi u svoj kreditibilitet uvjerio i bolje upućene.

Izvor: Tportal.hr, 2012.