Obvezno i dobrovoljno mirovinskoMirovinsko se osiguranja dijeli na obvezno, takozvani prvi i drugi mirovinski stup, te dobrovoljno mirovinsko osiguranje, odnosnotreći mirovinski stup.

Prvi i Drugi mirovinski stup
Prvi i drugi mirovinski stup zajedno čine obvezno mirovinsko osiguranje. Prvi mirovinski stup je obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti u kojem svi zaposleni građani (osiguranici) svakog mjeseca od svojih primanja izdvajaju 15% bruto plaće. Navedeni iznos odlazi u fond Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i ne predstavlja „ušteđevinu“, već se koristi za isplatu mirovina sadašnjih umirovljenika.

Drugi mirovinski stup obuhvaća gotovo sve osiguranike iz prvog stupa i također je obvezno mirovinsko osiguranje. U ovoj kategoriji koja se naziva i obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje nalaze se osiguranici koji su na dan početka primjene II. stupa (1. siječnja 2002.) ili u trenutku stupanja u osiguranje (zaposlenje ili samostalna djelatnost, odnosno osiguranje prema drugoj osnovi) bile mlađe od 40 godina. U ovoj skupini se nalaze i osobe koje su 2002. godine bile starije od 40, a mlađe od 50 godina života, a dobrovoljno su se odlučile za osiguranje u II. stupu. Osobe koje su 1. siječnja 2002. imale navršenih 50 godina života osigurane su samo u I. stupu.

Drugi mirovinski stup od prvog razlikuje i mjesečno davanje iz plaće osiguranika – za drugi mirovinski stup izdvajanje iznosi 5% ukupne ili bruto plaće radnika te se svakog mjeseca uplaćuje na osobni račun kod obveznog mirovinskog fonda.

Ovakvo je osiguranje obvezno, stoga se svi novi osiguranici moraju prijaviti u obvezni mirovinski fond u roku od mjesec od stupanja u radni odnos. Pritom je svaki osiguranik slobodan sam izabrati fond, koji u budućnosti može zamijeniti ako njime neće biti zadovoljan. Ako osiguranik ne postupi u skladu sa zakonom, odnosno ako se ne prijavi u obvezni mirovinski fond, REGOS (Središnji registar osiguranika) će osiguraniku sam dodijeliti mirovinski fond.

Treći mirovinski stup
U usporedbi s prethodna dva, treći mirovinski stup je dobrovoljan, a provodi se individualnom štednjom u dobrovoljnim mirovinskim fondovima koji mogu biti otvoreni i zatvoreni. U otvoreni mirovinski fond mogu se učlaniti sve fizičke osobe, dok se u zatvoreni mirovinski fond prihvaćaju zahtjevi za članstvo od fizičkih osoba koje su zaposlene kod poslodavca, članovi su sindikata, članovi udruga samostalnih djelatnosti ili su samozaposlene osobe.

Budući da su gospodarske neprilike, iseljavanje i starenje stanovništva doprinjeli sve manjem omjeru zaposlenih u odnosu na umirovljenike, važnost štednje postaje sve veća. Ovaj oblik štednje je dobrovoljan i uz njega se ne vežu obvezna mjesečna obročna plaćanja. U slučaju prekida radnog odnosa, ovaj se oblik štednj može, ali i ne mora nastaviti. Primjerice, za razliku od trećeg mirovinskog stupa, uplate u prvi i drugi mirovinski stup prestaju s prekidom radnog odnosa. Mjesečni iznosi mogu varirati iz mjeseca u mjesec, što ovisi o mogućnostima samog osiguranika, a mirovina iz trećeg stupa je u potpunosti neoporeziva te, u slučaju smrti, nasljediva.
Novčana sredstva iz trećeg mirovinskog fonda nije moguće odjednom i svojevoljno podignuti, već na temelju definiranih uvjeta koji se određuju prilikom sklapanja trećeg mirovinskog ugovora.