Razlika između ovrhe na računu i ovrhe na primanjimaMoguće je istovremeno postojanje i ovrhe na računu i ovrhe na primanjima/plaći. Prije svega, potrebno ih je razlikovati, kao i prvenstvo u redu naplate između ta dva predmeta ovrhe – ovrha na primanjima se provodi prije ovrhe na računu. Ovrhu na primanjima, odnosno plaći provodi poslodavac nakon što od ovrhovoditelja zaprimi ovršnu ispravu.

Ako dužnik ima otvoren zaštićeni račun, poslodavac na taj račun uplaćuje onaj dio primanja koji je zaštićen od ovrhe, a koji se zakonski ne može ovršiti. Provođenjem ovrhe na primanjima radnika ne plijene se novčana sredstva poslodavca niti se blokira račun tvrtke. Drugim riječima, ovrha na primanjima se provodi isključivo na nezaštićenom dijelu primanja samog dužnika, odnosno isključivo na dijelu primanja koji se isplaćuje na nezaštićeni. Iznos na nezaštićenom računu ovisi o samoj visini primanja.

Ako dužnik ima ovrhu i na računu i na primanjima, na poslodavca se ne odnose odredbe Ovršnog zakona o zapljeni računa dužnika – zapljenu vrši dužnikova banka prema nalogu FINE, i to u slučaju da na nezaštićenom računu postoje raspoloživa sredstva. Pritom se dužniku ni u jednom slučaju neće ustegnuti veći iznos od onog koji mu se zakonom može ustegnuti.

Ako postoji više vjerovnika, nakon što se provede ovrha na primanjima (jer je ona prva u redu naplate) te na nezaštićenom računu preostanu određena sredstva, sljedeći se vjerovnik u redu na FINI može naplatiti od preostalog iznosa koji je i predviđen za podmirenje dugovanja temeljem ovrhe – iznos koji preostaje na nezaštićenom računu nakon što se prvi vjerovnik naplatio.

Prema Ovršnom zakonu, poslodavac mora izdvojiti iznos koji je dužnik dužan ovrhovoditelju te nezaštićeni dio primanja uplaćuje izravno na račun ovrhovoditelja. Tek ako poslodavac ne postupa sukladno ovršnoj ispravi, ovrhovoditelj može tražiti ovrhu protiv poslodavca u istom ovršnom postupku.